Integriranost i raspoređenost hrvatskih iseljenika na primjeru
Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadnu
S pozivnicom na godišnji sabor koji je održan 14. veljače 2016. godine u Wiesbadenu, članovima Kulturne zajednice upućen je upitnik o stavu prema ostvarenom vlastitom položaju u migraciji, a u relaciji prema vlastitim očekivanjima.
Postavljena su
pitanja:
1. Kako ocjenjujete Vaš novi život u SR Njemačkoj?
2. Da li ste u Njemačku došli zbog?
3. Što biste savjetovali izbjeglicama koji danas dolaze u Njemačku?
5. Jeste li u vezi s porodicom u domovini?
6. Želite li se vratiti u domovinu?
7. Ostvarujete li Vaše želje zbog kojih ste napustili donovinu?
8. U Njemačkoj sam došao/la zbog?
Odgovori su kategorizirani u tri grupe i mogu se opisati kao a) pozitivan stav zadovoljnih i uspješnih, b) ravnanje prema uglavnom skromnim mogućnostima te c) nezadovoljni s premisom otuđenosti. Na upitnik je odgovorilo 30% učesnika godišnje skupštine, a što je također izraz jednog stava koji se može tumačiti i kao neraspoloženje prema konstruktivnoj suradnji. To potvrđuje i činjenica kako je nasuprot proslavi 25. godišnjice rada s preko 120 uzvanika u studenom 2015. godine, na godišnjoj skupštini 2016. godine učestvovalo manje od 20% članova Zajednice.
Po strani predumijevanja kako se tek manji postotak stanovnika okuplja u građanskim društvima, ionako se interesne sfere tih građana u javnosti predstavljaju upravo kroz takvu vrstu udruživanja.
U našem primjeru, na području kulturnoga rada, interes je slab, a neodaziv posvemašnja pojava.
Dosadašnja ispitivanja u okviru HKZ-Wi donose upozoravajuće rezultate.
Aktivni doprinos i sudjelovanje u radu
na primjeru Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu
Vrednovanje ispitivanja u HKZ-Wi u svibnju
2010. godine
Izvor: HKZ-Wi 2010.
Samo 45% sudionika skupa u povodu Europskoga tjedna 2010. godine izrazilo je spremnost da
aktivno sudjeluje u radu Zajednice. A i od onih koji su se izjasnili za pasivno sudjelovanje, 16% je izrazilo je negativan stav prema općem radu Zajednice.
Prirodno je da određen broj sudionika jedne priredbe nije posve zadovoljan s ponuđenim sadržajem. Međutim, u evaluaciji upitnika o prijedlozima za rad HKZ-Wi u 2013. godini pokazalo se kako niti jedna od predloženih aktivnosti i niti u jednom slučaju nije ocijenjena kao nepotrebna (nije ili ne bi trebala biti zadaća Zajednice).
Izvor: HKZ-Wi 2013.
1. Nitko od ispitanika nije se izjasnio: - kako nešto od predloženoga ne bi smjelo ili ne bi moglo ući u rad Zajednice. Odnosno niti u jednom pojedinačnom prijedlogu nije izraženo kako on/ona: - ne može ili ne želi sudjelovati osobno.
2. Kod 57% odgovora ispitanika navedeno je, kako on/ona žele sudjelovati u bar jednoj od navedenih točaka u programu. 2010. godine taj je udio iznosi 45%. A samo 14% odgovora da su spriječeni sudjelovati. To je 7% manje od sličnog rezultata u 2010. godini.
3. Za 27% projekata, nije dobiven nikakav odgovor. To relativira gornju (točka 1) i postavku, kako nitko nema ništa protiv nijedne točke predloženog programa, unatoč tome što se taj rezultat poboljšao za 6% u odnosu na 2010. godinu
4. Izleti, putovanja i veselice su, ili bili, ili bi bili najbolje prihvaćeni. U pravilu, 100% ispitanika najavljuju svoje sudjelovanje na takvim manifestacijama (izleti, putovanja i veselice). Izuzetno niski „rating“ (25%) imaju prijedlozi literarnih sadržaja ili aktivnosti od opće-društvene koristi (gemeinnützig).
Ova analiza iz 2013. godine dobiva jednu novu dimenziju kroz ispitivanje integriranosti i raspoređenosti hrvatskih iseljenika, a koja je provedena u 2016. godini. Za razliku od dosadašnjih upitnika koji su se isključivo odnosili na rad unutar Zajednice i odnose prema projektima u njoj, u upitniku u 2016. godini. učinjen je iskorak prema van. Takav pristup ostvaren je već u javnoj tribini u 2014. godini, pod naslovom „Raspoređenost društvenih krugova hrvatskih migranata“. Ova tribina održana je u okviru Europskoga tjedna 2013. godine i na njoj se pristupilo promatranju odnosa članova Zajednice prema položaju migranata u njemačkom društvu. Premda se u našem slučaju radi o tek relativno malom broju učesnika i ograničuje na zajednicu lokalnog karaktera, ipak podulje razdoblje ispitivanja dozvoljava zanimljivu diskusiju rezultata. Ta diskusija postaje posebno zanimljiva u diskusiji s raspoređenošću društvenih krugova hrvatskih migranata u Njemačkoj, a u usporedbi sa studijom objavljenom na portalu HKZ-Wi: http://www.hkz-wi.de/aktivnosti/25-godisnjica/versuch-der-verortung-von-kroatischen-migranten-milieus.html: Sinus Sociovision (2007): Migranten-Milieus. Qualitative Untersuchung der Lebenswelten von Menschen mit Migrationshintergrund in Deutschland.
Integriranost i raspoređenost hrvatskih iseljenika
na primjeru Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu
Vrednovanje ispitivanja u HKZ-Wi od 14.02.2016.
Izvor: HKZ-Wi 2016.
Ispitivanje u 2016. godini ukazuje kako je udio zadovoljnih i uspješnih u društvu tek 42 posto. Dakle manje od polovice ispitanika izražava se povoljno o migraciji i njenom uspjehu. A gotovo četvrtina ispitanika je izrazito nezadovoljna (neuspješna) i osjeća se otuđeno.
Naravno, ponavljam, mali broj ispitanika i lokalni karakter ne dozvoljavaju generalne ili generalizirane zaključke. To nije bio niti cilj ovih ispitivanja. Naprotiv osnovna zadaća organizacije hrvatskih migranata (u Wiesbadenu) potvrđuje opravdanost statuta društva: §1.2 „Svrha je udruge poticati odnos obzirnosti i uvažavanja na svim područjima uljudbe i razumijevanja među narodima...“
Koliko je HKZ-Wi uspješna i koji sadržaj ona nudi u svom radu, možda se najbolje zrcali u pregledu sadržaja časopisa Riječ u izdanju HKZ-Wi:
Izvor: HKZ-Wi 2016.
Časopis Riječ je glasilo Hrvatske kulturne zajednica e.V., Wiesbaden, a izlazi u novom tečaju od 2011. godine. U razdoblju od 2011. do 2015. godine tiskani su brojevi 41-49 na ukupno 372 stranice, s 109 autorica i autora, a koji su napisali 237 naslova.
Ivica Košak
Riječ broj 50, Wiesbaden 2016., str. 11-13